Wendy Bracewell rođena je u Sydneyu (Australija), a odrasla u sjevernoj Kaliforniji. Studirala je na Sveučilištu Stanford i obranila doktorat iz povijesti, na temu senjskih uskoka (doktorat je objavljen i kao knjiga kod Cornell University Pressa, a poslije i preveden na hrvatski). Profesionalnu karijeru provela je na University College London kao povjesničarka specijalizirana za jugoistočnu Europu, s fokusom na Hrvatsku. Njezin istraživački rad usmjeren je na rani moderni 'Triplex Confinium' između Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskog Carstva, na putovanja i putopisne zapise autora s istoka Europe te na probleme i prednosti interdisciplinarnih regionalnih studija, uključujući stvaranje poveznica između humanističkih i društvenih znanosti.
Hrvatski jezik počela je učiti još u srednjoj školi oduševljeno proučavajući zbirke usmene hrvatske lirike na koje je naišla. Na Stanfordu počela je pohađati tečajeve hrvatskog jezika i predavanja Ivana (Vanje) Matkovića i Ive Banca, u vrijeme kad su obojica ondje bili na poslijediplomskom studiju. Kako sama voli reći, na UCL-u imala je sreću raditi s Nadom Šoljan, od koje je mnogo naučila o prevođenju. Međutim, kako u britanskom sustavu prevođenje kao takvo nije priznato kao istraživački rad, većina njezinih prijevoda ostala je neobjavljena iako su njezine istraživačke knjige i članci sadržavali mnogo prevedenog materijala. Jedini veći izuzetak njezin je rad na prijevodima putopisnih zapisa, kako proznih tako i onih u stihu, za antologiju koju je uređivala u sklopu projekta 'East Looks West'. Prijevodi objavljeni u knjizi "Orijentacije" obuhvaćaju tridesetak tekstova autora kao što su Ivan Trnski, Antun Nemčić, Dragojla Jarnević, Slavko Batušić, A.G. Matoš, Miroslav Krleža, Ivan Kušan i Vesna Biga.
Wendyn rad o senjskim uskocima i kasniji projekti na temu Triplex Confiniuma i putopisne književnosti zahtijevali su mnogo terenskog rada po hrvatskim arhivima i knjižnicama, posebice u Zadru, Dubrovniku i Splitu, pa naša gošća već odlično poznaje Hrvatsku.
Otkako je postala professor emeritus, Wendy može birati želi li se posvetiti pisanju, istraživanju ili prevođenju. Završava knjigu za Cornell University Press o 'putopisnim polemikama' osamnaestog stoljeća i polemičarima kao što su Ivan Lovrić i Alberto Fortis, te neki drugi hrvatski pisci. Vratila se i svojim prvotnim interesima za šesnaestostoljetnu Hrvatsku i pitanju kako pomiriti očajnički otpor osmanskom prodoru s modernim procvatom hrvatske renesansne književnosti. To ju je dovelo i do opusa Hanibala Lucića, čija poezija, kako voli reći, “nudi divan uvid u kulturu, društvo i politiku šesnaestostoljetne Dalmacije”.
Wendy Bracewell boravit će u DHKP-ovoj rezidenciji od 9. do 19. svibnja.
Comments